Protest na Bačvicama
Kad su iz novina saznali da su okupatorske
vlasti promijenile klubu ime, imenovali potpuno
novu upravu i objavili početak djelovanja
Jadrana pod okupatorskim vlastima,
jadranaši su kolektivno napustili plivalište
u Zvončacu. Okupatorske vlasti su pokušale
pridobiti jadranaše nudeći im veliku financijsku
pomoć i sudjelovanje u talijanskoj ligi,
ali sve je to odbačeno i 19. srpnja došlo je do
službenog raspuštanja kluba.
Talijani ipak nisu popuštali u svojoj zamisli.
Pokušali su organizirati priredbu na Zvončacu
pod njihovim novim imenom Societa
di nuoto Juventus. Ali su jadranaši to saznali
i na brzu ruku dogovorili bojkot, protestnu
utakmicu kompletne prve i druge ekipe Jadrana.
Sve je priređeno na Bačvicama.
Bilo je to poput povratka u doba divljih ratobornih
buntovnih republika s početka stoljeća.
Na Bačvicama se okupilo puno svijeta, i
naravno, netko je alarmirao i odmah je stigla
jedna talijanska barkasa s karabinjerima te
rasturila skup. Talijani su ostvarili svoju zamisao
i održali na Zvončacu plivački miting,
ali bez prisustva publike pa je zapravo svako
njihovo nastojanje doživjelo potpuni poraz.
Jadran će ponovno početi s aktivnostima
nakon oslobođenja 1945., a mnogi njegovi
članovi priključili su se ondašnjem Narodnooslobodilačkom
ratu.
Oslobođenje Zvončaca
Odmah nakon ulaska partizanskih jedinica u
listopadu 1944. u oslobođeni Split, započela
je akcija obnavljanja kluba. Poslije rata od
1945. u obnavljanju sporta Jadran je bio sekcija
Hajduka kojemu su priključene gotovo
sve sportske aktivnosti. Jadranove zvijezde
su Miro Mihovilović, Ivo Giovanelli, Tonko
Gazzari, Dane Matošić, Marko Brajnović,
Veljko Bakašun, Ante Roje ...
S godinama stasat
će i jedna plivačka generacija odgojena
na leđima zaljubljenika Jadrana kakvi su bili
Olga Roje, Danica Beara, Nađa Cipci, Ksenija
Borković, Ante Bačić, Nonweiller, Ante Majić,
Lučić, Špan, Marasović, Katunarić…
iz monografije "Svi jadranovi ljudi 1920-2010", Mario Garber
|